Vinogradarstvo
Verujemo da vam je svima prva asocijacija na Sremske Karlovce upravo vino i vinogradi! I upravo su naše padine pod vinogradima, koje se sreću sa moćnim Dunavom, slika koja oduzima dah! Ovu sliku za sebe, i za sve putnike namernike, za sva buduća pokoljenja želimo da sačuvamo! Toplo vas pozivamo da posetite Karlovačke vinograde i uživate u vinima poznatih karlovačkih vinara koji svoje grožđe gaje upravo na našim brdima.
Podelićemo sa vama nekoliko istorijskih zanimljivosti, koje nam je otkrio profesor dr Aleksandar Fotić, istoričar i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu.
’’Istorijski izvori svedoče da su sremska vina, i bela i crvena, od 13. veka, a gotovo sigurno i od ranije, bila prepoznata kao jedna od najkvalitetnijih na ugarskom i poljskom dvoru sve do osmanskih osvajanja. Izvozila su se u Poljsku, u Krakov i stizala do obala Baltičkog mora. Pjetro Ranzano, poznati italijanski humanista s kraja 15. veka, koji je na dvoru u Budimu pio sremsko vino, naglasio je u svom delu da je ono kod Mađara „najslavnije“ (terra ferax est vini apud Hungaros quam laudatissimi).
Posle pada pod tursku vlast, ugarska vlastela dugo je žalila za sremskim vinima, o čemu svedoče književna ostvarenja, i ugarska i poljska (Ransanus 1977, 83; Stojkovski 2021).
Zahvaljujući vinogradarstvu, Karlovci su u 16. veku izrasli u jedno od najvećih i najbogatijih naselja na Balkanu. Na osnovu analize osmanske arhivske građe, izračunato je da je desetak od vina iznosio preko 85% ukupnih prihoda osmanskih vlasti od varoši Karlovci. Sâma varoš Karlovci je 1569. godine davala 18.302 pinte vina (102.491 l, ili 183.020 l.) na ime desetka, što znači da se proizvodilo između 1.500.000 i 2.000.000 litara vina godišnje. Iz toga bi se moglo zaključiti da je bilo između 700 i 1.000 hektara vinograda već u to vreme. U ataru Karlovaca proizvodilo se oko 31% od ukupne količine vina u Sremskom sandžaku (Šuletić, 2012)
Najkvalitetniji vinogradi registrovani su pretežno na Mateju, Karašu, Dobrilovini i Ćušilovu. Vinogradi na pomenutim položajima gotovo svi prvog reda, davali su te 1804, inače slabije godine, čitavih 32 akova vina po jutru.
Vinogradi na drugim položajima uglavnom su bili svrstani u osrednje, sa prinosom od 24 akova, i slabije, sa prinosom od svega 12 akova po jutru. (Petrović 1940, 287- 288). Da bi se razumeo značaj karlovačkog vinogorja treba napomenuti da je opšti prosek prinosa u srednjoj Evropi sve do sredine 19. veka iznosio svega oko 10 akova po jutru.’’
Udruženje Karlovački vinogradi

Kontakt telefon
(+381) 63 831-68-54

Adresa
Kalemarska 51,
21205 Sremski Karlovci